Analiza: Digitalizacija prijeti radnim mjestima u kancelarijama, stručnjaci izdvajaju tri sektora kao najotpornija

Najveći rizik od gubitka posla imaju visokoobrazovani i dobro plaćeni radnici, dok energetski sektor, biologija i programiranje ostaju najotporniji na automatizaciju.

Sve veća primjena digitalnih tehnologija i vještačke inteligencije postavlja nove izazove za tržište rada, posebno za visokoobrazovane radnike iz kancelarijskih zanimanja. Prema analizama stručnjaka iz tehnološke industrije, u posljednjih nekoliko godina bilježi se ubrzan razvoj alata koji omogućavaju obradu velikih količina podataka, prevođenje kompleksnih dokumenata i rješavanje matematičkih zadataka za vrlo kratko vrijeme, što tradicionalno zahtijeva sedmice ljudskog rada.

Najizloženije grupe, prema ovim analizama, uključuju zanimanja kao što su historičari, istraživači, prevodioci, administrativni radnici i analitičari. Posebno su ugroženi i novinari te pisci, koji su se našli u vrhu liste zanimanja na koja bi tehnologija mogla imati najdirektniji utjecaj. Stručnjaci upozoravaju da bi masovna primjena vještačke inteligencije u kancelarijskom okruženju mogla dovesti do smanjenja potrebe za određenim profilima radnika, a time i do povećanja rizika od nezaposlenosti u ovom sektoru.

Ipak, poznati tehnološki lider Bil Gejts u nedavnom obraćanju istakao je da postoje tri sektora koji su, prema njegovoj procjeni, najotporniji na potpuni prelazak na automatizaciju. “Energetski sektor, zbog složene infrastrukture i strateškog značaja, biologija, gdje je ljudska ekspertiza još uvijek nezamjenjiva, te programiranje, koje podrazumijeva kreiranje i održavanje samih digitalnih sistema, ostat će najduže izvan dometa potpune automatizacije”, naveo je Gejts.

Zanimljivo je da fizički poslovi, za koje se godinama smatralo da će prvi biti zamijenjeni mašinama, trenutno ostaju među najstabilnijima. Kuhari, barmeni i perači posuđa, kao i drugi radnici koji obavljaju manuelne aktivnosti, za sada su najmanje izloženi utjecaju digitalizacije. Stručnjaci ističu da su poslovi koji zahtijevaju fizičko prisustvo, kreativnost i vještinu još uvijek van domašaja algoritama.

Ekonomista Mirza Hadžić napominje da je važno prilagoditi obrazovne programe i politike zapošljavanja novim trendovima. “Potrebno je kontinuirano ulagati u digitalne vještine, ali i ojačati sektore gdje ljudska kreativnost i prilagodljivost ostaju ključne prednosti”, izjavio je Hadžić za medije. On dodaje da će se transformacija tržišta rada vjerovatno odvijati postepeno, ali da je neophodno pravovremeno planiranje kako bi se ublažile negativne posljedice.

Uprkos ubrzanom razvoju vještačke inteligencije, stručnjaci naglašavaju da će određeni sektori ostati sigurni još dugi niz godina. Ipak, oni upozoravaju da je neophodno aktivno pratiti promjene i ulagati u razvoj novih vještina, kako bi radnici ostali konkurentni na tržištu rada koje se ubrzano mijenja.