Dugotrajni boravak u zatvorenom prostoru mijenja hormone, narušava san i podiže nivo šećera u krvi

Stručnjaci upozoravaju da izostanak dnevne svjetlosti i fizičke aktivnosti može dovesti do poremećaja cirkadijalnog ritma, deficita vitamina D i problema sa metabolizmom kod odraslih osoba.

Izostanak boravka na dnevnom svjetlu i višesatno zadržavanje u zatvorenim prostorijama, posebno uz produženo izlaganje ekranima, mogu imati značajne negativne posljedice na zdravlje, upozoravaju stručnjaci iz oblasti medicine i fiziologije. Prema novijim naučnim analizama, boravak u zatvorenom tokom čitavog dana remeti cirkadijalni ritam, usporava lučenje hormona i povećava rizik od poremećaja sna, slabosti imuniteta i povišenih nivoa šećera u krvi.

Prirodna dnevna svjetlost je ključni regulator unutrašnjeg biološkog sata, ističu istraživači. Jutarnje svjetlo potiče lučenje kortizola, hormona odgovornog za budnost i energiju, dok večernji sumrak aktivira proizvodnju melatonina koji olakšava san. U modernim uslovima, gdje intenzitet svjetlosti u stanovima i kancelarijama često ne prelazi 500 luksa, mozak doživljava produženi sumrak, što dovodi do konfuzije u regulaciji dnevnih ciklusa.

Prema nalazima objavljenim u stručnim časopisima, optimalno funkcionisanje cirkadijalnog ritma zahtijeva snažan kontrast između svijetlog dana i tamne noći. Kada se tokom dana provodi vrijeme pod slabim osvjetljenjem, koncentracija i energija opadaju, dok se proces uspavljivanja u večernjim satima dodatno otežava zbog korištenja digitalnih uređaja. Istraživanje iz 2022. godine pokazuje da čak i male promjene u ekspoziciji dnevnoj svjetlosti utiču na kvalitet sna i psihofizičko stanje.

Dnevna svjetlost ima i drugu važnu funkciju: podstiče sintezu vitamina D u koži putem UVB zračenja. Vitamin D je neophodan za imunitet, funkciju mišića i održavanje stabilnog raspoloženja. Nedostatak ovog vitamina, naročito tokom jeseni i zime, povezan je s lošijim snom, povećanim umorom i rizikom od depresije. Najnovija istraživanja opisuju vitamin D kao regulator mnogih neuroendokrinih procesa, uključujući i mehanizme sna i emocionalnog funkcionisanja.

Osim hormonalnih promjena, dugotrajno sjedenje i nedostatak fizičke aktivnosti dovode do poremećaja metabolizma. Meta-analiza provedena 2025. godine pokazala je da 8 do 10 sati neaktivnosti tokom dana može povisiti nivo glukoze u krvi za trećinu nakon obroka. Ova pojava povećava opterećenje na organizam i smanjuje sposobnost tijela da efikasno reguliše šećer, što dugoročno može doprinijeti razvoju metaboličkih poremećaja.

Dr. Amra Begić, specijalista interne medicine, naglašava da je važno svakodnevno provoditi najmanje 30 minuta na dnevnom svjetlu, idealno u jutarnjim satima. “Izlaganje prirodnoj svjetlosti i redovna fizička aktivnost su ključni za održavanje hormonske ravnoteže, kvalitetnog sna i zdravog metabolizma. Preporučuje se i ograničavanje korištenja digitalnih uređaja u večernjim satima kako bi se omogućila prirodna proizvodnja melatonina”, izjavila je Begić u pisanom saopćenju.

Prema riječima prof. dr. Harisa Hadžića, stručnjaka za javno zdravlje, preventivne mjere su jednostavne i dostupne većini građana. “Redovno provjetravanje prostorija, boravak na balkonu ili šetnja, čak i u zimskim mjesecima, mogu značajno smanjiti rizik od poremećaja cirkadijalnog ritma i deficita vitamina D. Posebnu pažnju treba obratiti kod djece, starijih osoba i onih koji rade od kuće”, navodi Hadžić.

Stručnjaci preporučuju građanima da svakodnevno planiraju vrijeme za izlazak na otvoreno, čak i tokom kraćih perioda, kako bi podržali svoje psihofizičko zdravlje. U slučajevima kada to nije moguće, dodatak vitamina D se može razmotriti uz konsultaciju sa ljekarom. Pravilna higijena sna, redovna fizička aktivnost i izlaganje dnevnoj svjetlosti ostaju osnovni faktori prevencije brojnih zdravstvenih problema vezanih za savremeni način života.