Novo istraživanje pokazuje da djeca počinju koristiti obmanu već od desetog mjeseca života

Studija univerziteta iz Velike Britanije i Kanade otkriva da polovina djece razvije osnovne oblike laganja prije navršene druge godine života.

Prema najnovijem istraživanju grupe naučnika sa nekoliko vodećih univerziteta iz Velike Britanije i Kanade, djeca počinju razumijevati i koristiti obmanu znatno ranije nego što se ranije pretpostavljalo. Studija, koja je obuhvatila više od 750 djece uzrasta od rođenja do 47 mjeseci iz različitih zemalja, pokazala je da četvrtina mališana već s deset mjeseci razumije osnovni koncept laganja, dok polovica djece pokazuje takvo ponašanje do 17. mjeseca života.

Istraživanje je sprovedeno pod vodstvom profesorice obrazovanja s Univerziteta u Bristolu, Elene Hoicke, a rezultati su objavljeni u međunarodnom naučnom časopisu koji se bavi razvojem djece. Profesorica Hoicka je istakla da su roditelji izvještavali o slučajevima gdje su djeca razvila sklonost ka prikrivanju istine, pa čak i prije prvog rođendana. “Kao roditelj troje djece, iz ličnog iskustva poznajem njihovu domišljatost i spremnost na male smicalice, poput skrivenog jedenja slatkiša”, navela je Hoicka u izjavi medijima.

Analiza odgovora roditelja pokazala je da varanje i prikrivanje informacija nije rijetkost u ranom djetinjstvu. U istraživanju je identificirano 16 različitih vrsta obmane, od jednostavnog ignorisanja zahtjeva roditelja do poricanja i smišljanja izgovora za izbjegavanje neželjenih aktivnosti. Primijećeno je da su djeca do druge godine najčešće koristila jednostavne metode, kao što je skrivanje stvari ili tvrdnja da nešto nisu učinili. Složenije laži, uključujući i upotrebu jezika za prikrivanje istine ili skretanje pažnje, počinju se pojavljivati kod djece koja su navršila treću godinu.

Profesorica Hoicka je objasnila kako su prethodna istraživanja obmanu kod djece povezivala isključivo s naprednim jezičnim vještinama i razumijevanjem tuđih misli, dok nova studija pokazuje da su prvi oblici laganja daleko jednostavniji i javljaju se spontano. “Već u drugoj godini, dijete može poricati nešto što je upravo učinilo, ili se praviti da ne čuje roditeljski zahtjev. U trećoj godini, djeca počinju koristiti i izgovore, izmišljotine i preuveličavanja, poput tvrdnje da su pojela svu hranu, iako to nije istina”, dodala je Hoicka.

U istraživanju su učestvovali roditelji iz Ujedinjenog Kraljevstva, Sjedinjenih Američkih Država, Australije i Kanade, što rezultatu daje internacionalni karakter. Stručnjaci ističu da je razvoj laganja kod djece normalan dio odrastanja, te da roditelji i vaspitači ne bi trebali biti zabrinuti zbog ovih pojava, već ih posmatrati kao znakove razvoja socijalne i kognitivne inteligencije. Profesorica filozofije sa Univerziteta Waterloo, Dženifer Sol, koja je učestvovala u radu, navela je kako filozofi uglavnom proučavaju moralnost laži kod odraslih, dok je ovo istraživanje pokazalo koliko je razvoj obmane u ranim godinama kompleksan i raznovrstan.

Autori studije nadaju se da će njihovi zaključci pomoći roditeljima i stručnjacima u boljem razumijevanju razvoja djece, kao i u prepoznavanju različitih oblika obmane koji su uobičajeni u različitim fazama odrastanja. “Naši nalazi mogu roditeljima olakšati prepoznavanje tipičnih dječjih smicalica i omogućiti im kvalitetniju komunikaciju s djecom”, zaključila je Hoicka.