Pomeranje sata na ljetno računanje vremena u BiH: Sat vremena manje sna od nedjelje

Ljetno računanje vremena počinje 29. marta 2026. godine, a stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice po zdravlje zbog poremećenog ritma spavanja.

Građani Bosne i Hercegovine preći će na ljetno računanje vremena u noći između subote, 28. marta, i nedjelje, 29. marta 2026. godine, kada će se kazaljke u 2 sata pomjeriti jedan sat unaprijed, na 3 sata. Ova promjena, koja se redovno provodi posljednje nedjelje u martu, znači da će građani spavati sat vremena kraće, a dani će biti duži u popodnevnim satima.

Pomeranje sata uvedeno je još tokom Prvog svjetskog rata radi uštede energije, a praksu su nastavile gotovo sve evropske zemlje. Iako je Evropska unija 2019. godine pokrenula inicijativu za ukidanje sezonskog pomjeranja sata, dogovor o trajnom rješenju još nije postignut, pa će se ova praksa nastaviti i tokom narednih godina, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Stručnjaci upozoravaju da pomjeranje sata može uticati na biološki ritam organizma. “Naš organizam je naviknut na ustaljen raspored spavanja, buđenja i obroka, pa čak i pomak od jednog sata može izazvati umor, poremećaj sna, razdražljivost i pad koncentracije,” navela je klinička psihologinja dr. Džuli Smit u pisanom savjetu medijima. Posebno osjetljive grupe su djeca, starije osobe i kardiovaskularni pacijenti.

Prema istraživanjima, nakon pomjeranja sata zabilježen je porast broja nezgoda, grešaka na radnom mjestu i povećan broj posjeta ljekaru. Promjene su izraženije kod osoba koje imaju poremećaj spavanja ili su sklone sezonskoj depresiji, posebno zbog smanjenja jutarnje svjetlosti i poremećenog ritma spavanja.

Dr. Smit preporučuje građanima da se na promjenu postepeno pripreme. “Savjetujem da tokom sedmice prije promjene sata odlazite na spavanje 15 minuta ranije nego obično i podesite jutarnji alarm na 15 minuta ranije. To može pomoći organizmu da se lakše prilagodi novom ritmu i izbjegne nagli šok,” istakla je Smit.

Stručnjaci savjetuju da građani održavaju redovan raspored spavanja i buđenja, a posebno osobama sa kardiovaskularnim problemima preporučuje se da prate signale tijela i izbjegavaju veće napore u narednim danima. Fizička aktivnost i boravak na dnevnom svjetlu takođe mogu olakšati prilagođavanje na novi raspored.

Iako većina ljudi uspijeva da se prilagodi promjeni u roku od nekoliko dana, preporučuje se dodatna pažnja u ovom periodu kako bi se izbjegle moguće zdravstvene tegobe i problemi sa koncentracijom. U slučaju dugotrajnijih smetnji savjetuje se konsultacija sa ljekarom.