Porast euribora povećava rate kredita u Srbiji nakon najvišeg dnevnog skoka u godinama

Šestomjesečni euribor zabilježio je rast od 10 posto u dvije sedmice, što će uticati na iznose mjesečnih rata stambenih kredita u Srbiji i regionu.

Rate kredita u Srbiji, posebno one vezane za euribor, očekivano će porasti nakon što je ovaj referentni indeks zabilježio najoštriji dnevni rast u posljednjih nekoliko godina, potvrđuju stručnjaci za finansijska pitanja. Šestomjesečni euribor, ključan za obračun kamata na stambene kredite u cijelom regionu, povećao se za 10 posto tokom posljednje dvije sedmice, što direktno utiče na iznose koje građani plaćaju banci svakog mjeseca.

Prema riječima Vladimira Vasića, finansijskog konsultanta i bankara, do skoka euribora došlo je usljed nestabilnosti na globalnim tržištima, izazvane otvaranjem novih ratišta na Bliskom istoku i posljedičnim povećanjem cijena nafte i gasa. “Ovaj rast euribora je značajan i odraz je trenutnih geopolitičkih napetosti, što se automatski prenosi na troškove zaduživanja građana čiji su krediti vezani za ovu referentnu stopu,” izjavio je Vasić u televizijskom gostovanju.

Evropska centralna banka donijela je odluku da zadrži svoje ključne kamatne stope na nepromijenjenom nivou, pri čemu referentna kamatna stopa na depozite ostaje 2 posto, na glavne operacije refinansiranja 2,15 posto, a na graničnu kreditnu liniju 2,4 posto. Međutim, iz ove institucije ističu da je moguća pojava dodatnog inflatornog pritiska i usporavanja privrednog rasta kao posljedica ratnih sukoba na Bliskom istoku.

Vasić smatra da je oprez Evropske centralne banke opravdan, te da je stagnacija referentnih stopa trenutno najrazumnija mjera, s obzirom na sve ekonomske neizvjesnosti. “Povećanje cijena nafte za 10 posto ne znači automatski isto toliko veći inflatorni pritisak, ali se svakako taj talas prenosi i na druge sektore. Na građanima i bankama je da pronađu način da amortizuju taj udar,” naglašava Vasić.

Krediti indeksirani u eurima, koji čine značajan dio portfolija banaka u Srbiji, imaju varijabilnu kamatnu stopu koja se najčešće usklađuje tromjesečno ili šestomjesečno. “Očekujemo da će građani koji otplaćuju ovakve kredite već u narednim mjesecima osjetiti povećanje mjesečnih rata, u zavisnosti od ugovorenih uslova,” dodaje Vasić. On navodi da je otprilike polovina kredita vezana za tromjesečni, a polovina za šestomjesečni euribor.

Kada je riječ o dinarskim kreditima, njihov rast zavisiće od odluka Narodne banke Srbije. Prema dosadašnjim najavama, ova institucija će vjerovatno zadržati postojeću referentnu kamatnu stopu. “Podizanje stope bi uticalo na građane sa varijabilnim kamatama, ali većina korisnika dinarskih kredita bira fiksne mjesečne iznose, što ih trenutno štiti od promjena,” pojašnjava Vasić.

Ekonomski analitičari ističu da su ovakve promjene na kreditnom tržištu očekivane u periodima globalnih nestabilnosti, te preporučuju građanima da prate kretanja referentnih stopa i, gdje je moguće, biraju fiksne modele otplate. Banke u Srbiji već su počele informisati klijente o mogućim promjenama uslova, dok se u narednim sedmicama očekuje nastavak praćenja situacije na međunarodnim tržištima kapitala.

Ukoliko dođe do daljeg rasta euribora ili odluke o promjeni referentne kamatne stope Narodne banke Srbije, stručnjaci predviđaju da bi to moglo dodatno opteretiti kućne budžete onih koji otplaćuju stambene i potrošačke kredite. Građanima se savjetuje da se, u slučaju značajnog povećanja rata, obrate svojim bankama radi savjetovanja o mogućim opcijama reprograma ili fiksiranja kamate.