Pravoslavni vjernici širom BiH obilježavaju Vaskrs uz tradicionalne običaje

Vaskrs, najvažniji praznik u pravoslavnom kalendaru, donosi brojne običaje među kojima je darivanje djece crvenim jajima, a obilježava se širom Bosne i Hercegovine 5. maja.

Pravoslavni vjernici u Bosni i Hercegovini danas slave Vaskrs, najznačajniji hrišćanski praznik koji simbolizira pobjedu života nad smrću i uskrsnuće Isusa Hrista. Ovaj praznik obilježava se u brojnim pravoslavnim crkvama i domovima širom zemlje, uz poštivanje dugogodišnjih vjerskih i narodnih običaja.

Pripreme za Vaskrs traju sedam sedmica kroz post, koji je najduži i najstrožiji u pravoslavnoj tradiciji. Na sam dan praznika, vjernici tradicionalno odlaze u crkve na vaskršnju liturgiju, nakon čega se međusobno pozdravljaju riječima „Hristos vaskrse“ i odgovaraju sa „Vaistinu vaskrse“. Taj pozdrav upotrebljava se sve do praznika Spasovdana.

Po povratku iz crkve, običaj nalaže zajedničku molitvu u domaćinstvu, kada se ukućani okupljaju i domaćin upali svijeću i okadi članove porodice. Nakon toga, slijedi molitva, a zatim svi sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Centralni dio vaskršnjeg slavlja čini čin kucanja šarenim, najčešće crvenim, jajima. Prema tradiciji, domaćin prvi uzima jaje, a potom svi ukućani biraju svoje. Tokom kucanja jajima, također se razmjenjuje vaskršnji pozdrav. Prvo jaje koje se pojede tog dana ima posebnu simboliku i vjeruje se da donosi zdravlje tokom godine.

Jedan od običaja koji se posebno odnosi na djecu jeste da ih stariji članovi porodice dotaknu crvenim jajetom po licu, uz želju da budu zdrava i vesela tokom cijele godine. U mnogim domovima, djeca sa nestrpljenjem dočekuju takmičenje čije jaje će biti najtvrđe, što donosi posebnu radost i okupljanje porodice.

Naredni dan nakon Vaskrsa, poznat kao Pobusani ponedjeljak, posvećen je sjećanju na preminule članove porodice. Tada se obilaze grobovi, uređuju, pale svijeće i iznose vaskršnja jaja, koja se dijele siromašnima. Ovaj običaj posebno je izražen u ruralnim sredinama širom BiH.

Prema riječima paroha Dragana Petrovića iz Tuzle, vaskršnja tradicija ima snažno duhovno značenje za vjerujuće porodice. “Običaji vezani za Vaskrs podsjećaju nas na važnost zajedništva, praštanja i nade. Posebno ističemo značaj okupljanja porodice i prenošenja tradicije na djecu”, naveo je Petrović u razgovoru za medije.

Vjerski analitičar Aleksandar Savić naglašava da su običaji prilagođavani tokom vremena, ali da osnovna poruka praznika ostaje ista. “Bez obzira na regionalne razlike, Vaskrs okuplja ljude oko vrijednosti mira, ljubavi i obnove”, rekao je Savić.

Vaskršnji običaji razlikuju se u pojedinim krajevima Bosne i Hercegovine: ponegdje se ujutro umiva vodom u kojoj su potopljeni dren, zdravac, bosiljak i crveno jaje, dok je u drugim krajevima običaj ustati prije zore i ne ići na spavanje prije ponoći. U urbanim sredinama, sve više porodica kombinira moderne navike sa tradicionalnim vrijednostima praznika.

Vaskrs se u pravoslavlju smatra praznikom koji donosi novu nadu i zajedništvo, a obilježavanje ovog dana u BiH svake godine okuplja porodice i podsjeća na važnost očuvanja duhovnog i kulturnog identiteta.