Region

Prvo uskršnje jaje čuvarkuća ostaje u domu zbog tradicionalnog vjerovanja

U bosanskoj tradiciji čuvarkuća se smatra simbolom zaštite doma i ne daje se djeci niti gostima tokom Uskrsa.

Published

on

Foto Izvor: Pink.rs

U bosanskoj tradiciji čuvarkuća se smatra simbolom zaštite doma i ne daje se djeci niti gostima tokom Uskrsa.

Prvo ofarbano jaje tokom Uskrsa, poznato kao čuvarkuća, prema dugogodišnjoj narodnoj tradiciji ima posebnu simboliku i značaj u domaćinstvima širom Bosne i Hercegovine. Ovaj običaj se njeguje u brojnim porodicama, a stručnjaci za tradiciju podsjećaju da je uloga čuvarkuće mnogo više od same dekoracije ili hrane.

Čuvarkuća se uvijek boji prva, najčešće crvenom bojom, i čuva se na posebnom mjestu u domu, često pored ikona ili u posudi sa žitom, sve do narednog Uskrsa. Etnolozi objašnjavaju da ovo jaje simbolizira obnovu, zdravlje i zaštitu čitave porodice, te se vjeruje da čuvanje čuvarkuće u kući donosi slogu i dobrobit ukućanima.

“Prva čuvarkuća nije namijenjena pojedincu. Ona je zaštitnik cijelog doma i ne poklanja se niti koristi za tradicionalno ‘kucanje’ jaja, a posebno se ne daje djeci da je razbiju,” pojašnjava Amra Smajić, magistrica etnologije iz Sarajeva. Ona ističe da se time čuva simbolična zaštita doma i sprečava ‘iznošenje blagoslova’ iz kuće prije nego što nova godina započne.

U narodnoj praksi, čuvarkuća ostaje netaknuta tokom cijele godine, a pred sljedeći Uskrs se zamjenjuje novom. Stara čuvarkuća se obično pažljivo zakopa u dvorište ili pored temelja kuće, što prema vjerovanju dodatno jača zaštitu doma od bolesti i nesreće.

Roditeljima se preporučuje da, umjesto da daju djeci čuvarkuću, pripreme posebna jaja za igru i kucanje, te na taj način očuvaju tradiciju i poštovanje prema običajima. Slični običaji prisutni su i kod drugih hrišćanskih zajednica na Balkanu, a značaj čuvarkuće potvrđuju i brojni primjeri iz prakse, gdje porodice svake godine njeguju ovaj ritual.

“Važno je da mlađe generacije razumiju značenje ovih običaja, jer se time prenosi zajedništvo i osjećaj pripadnosti porodici i zajednici,” naglašava Smajić. Ona dodaje da, iako se vremena mijenjaju, očuvanje tradicije doprinosi očuvanju kulturnog identiteta.

U narednim godinama, etnolozi očekuju da će se ovi običaji i dalje prenositi, uz prilagođavanje savremenom načinu života, ali sa suštinskim poštovanjem prema simbolici i vrijednostima koje predstavljaju.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

U Trendu

Exit mobile version