Stručnjaci objašnjavaju uzroke proljetnog umora kod građana BiH i daju preporuke za prevazilaženje simptoma

Proljetni umor javlja se kod velikog broja stanovnika u Bosni i Hercegovini tokom prelaska sa zimskog na ljetno računanje vremena, a stručnjaci savjetuju pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i dobar san kao ključne mjere oporavka.

U proteklih nekoliko sedmica brojni građani Bosne i Hercegovine prijavljuju osjećaj umora, malaksalosti i manjka energije, što stručnjaci prepoznaju kao tipičan simptom proljetnog umora. Ovaj fenomen najčešće se javlja u periodu kada se dani produžuju, a temperature postepeno rastu, što zahtijeva prilagođavanje organizma na nove okolinske uslove.

Prema izjavama ljekara i stručnjaka za javno zdravlje, tokom zime tijelo se navikava na kraće dane i smanjenu izloženost sunčevoj svjetlosti, što utiče na cirkadijalni ritam i nivo hormona kao što su melatonin i serotonin. Sa dolaskom proljeća i povećanjem intenziteta svjetlosti, organizam prolazi kroz fazu adaptacije koja može dovesti do privremenih simptoma iscrpljenosti, pospanosti i smanjene koncentracije.

Jedan od dodatnih faktora je i prelazak na ljetno računanje vremena, koje u Bosni i Hercegovini tradicionalno nastupa krajem marta. “Čak i pomjeranje sata za jedan sat može izazvati poremećaje ritma spavanja kod osjetljivijih osoba, što u kombinaciji sa sezonskim promjenama rezultira izraženim dnevnim padom energije”, navodi dr. Ivana Bošnjak, specijalista opće medicine, u razgovoru za medije.

Stručnjaci iz oblasti javnog zdravlja ističu da je riječ o prirodnoj reakciji organizma na promjenu godišnjeg doba i da najčešće proljetni umor traje nekoliko dana do najviše dvije sedmice. “U većini slučajeva simptomi se povlače spontano, ali pravilna ishrana bogata vitaminima i mineralima, redovna fizička aktivnost, dovoljan unos vode i kvalitetan san mogu značajno ubrzati oporavak”, savjetuje dr. Bošnjak.

Preporučuje se konzumacija svježeg voća i povrća, kao i žitarica koje pružaju dugotrajnu energiju. Fizička aktivnost, makar u obliku šetnje na svježem zraku, dodatno pomaže u regulaciji hormona i podizanju raspoloženja. Važno je izbjegavati prekomjernu upotrebu kofeina i alkohola, koji mogu dodatno narušiti kvalitet sna i produžiti osjećaj iscrpljenosti.

Iako se proljetni umor smatra benignim, stručnjaci upozoravaju da ukoliko simptomi potraju duže od dvije sedmice ili se pogoršaju, građani se trebaju obratiti ljekaru radi isključenja ozbiljnijih zdravstvenih stanja kao što su anemija ili poremećaji štitne žlijezde. “Pratite svoje tijelo i ne zanemarujte dugotrajne simptome, jer umor u rijetkim slučajevima može ukazivati na ozbiljnije probleme”, dodala je dr. Bošnjak.

Proljetni umor je prepoznat kao globalni fenomen, a njegovo prisustvo u Bosni i Hercegovini posljedica je prirodnih bioloških procesa prilagodbe. Stručnjaci savjetuju građanima da budu strpljivi, pridržavaju se zdravih životnih navika i daju sebi vremena za prilagođavanje novim dnevnim ritmovima.