Region
Stručnjaci upozoravaju: Pomeranje sata povećava rizik od infarkta i šloga kod hroničnih bolesnika
Promjena na ljetno računanje vremena, koja počinje u nedjelju, može povećati rizik od srčanih i moždanih udara za 5 do 24 posto, posebno kod osoba sa kardiovaskularnim oboljenjima.
Promjena na ljetno računanje vremena, koja počinje u nedjelju, može povećati rizik od srčanih i moždanih udara za 5 do 24 posto, posebno kod osoba sa kardiovaskularnim oboljenjima.
Prelazak na ljetno računanje vremena, koji će ove godine nastupiti u noći između subote i nedjelje, može imati značajan uticaj na zdravlje stanovništva, posebno kod osoba sa postojećim kardiovaskularnim bolestima, upozorili su stručnjaci. Kardiolog Petar Otašević naveo je u izjavi medijima da promjena životnog ritma i gubitak jednog sata sna dovode do povećanog lučenja hormona stresa, što može rezultirati rastom krvnog pritiska i ubrzanjem srčanog ritma.
„Rizik od infarkta miokarda i moždanog udara raste za 5 do 10 posto u periodu odmah nakon pomjeranja sata, prema podacima iz nekoliko međunarodnih studija. Kod nekih osoba taj rizik može biti i do 24 posto veći“, objasnio je dr. Otašević. Najugroženiji su hronični srčani bolesnici, osobe sa visokim krvnim pritiskom, kao i meteoropate, dok većina ljudi može očekivati blage simptome poput pospanosti, malaksalosti i smanjene koncentracije tokom nekoliko dana.
Kardiolog je naglasio da organizam prati ustaljene dnevne ritmove i da nagle promjene, poput gubitka jednog sata sna, predstavljaju određeni šok za tijelo. „Zbog poremećaja sna dolazi do većeg lučenja kortizola i adrenalina, što dodatno opterećuje srce i krvne sudove. Kod osoba sa već postojećim rizicima to može dovesti do ozbiljnih posljedica poput infarkta ili šloga“, rekao je dr. Otašević.
S obzirom na povećan rizik, preporučuje se da osobe sa hroničnim bolestima nekoliko dana prije pomjeranja sata pokušaju ići na spavanje 20 do 30 minuta ranije, kako bi olakšali prilagodbu tijela. „Ako to nije bilo moguće, preporučuje se da noć prije promjene ljudi legnu sat ranije. Tako će organizam imati dovoljno vremena za oporavak i smanjenje rizika od komplikacija“, savjetovao je dr. Otašević.
Posebnu pažnju na promjene u koncentraciji trebali bi obratiti vozači i osobe čiji posao zahtijeva visok nivo pažnje, jer umor i manjak sna mogu povećati rizik od saobraćajnih nesreća. Stručnjaci preporučuju da se u danima nakon promjene sata izbjegavaju dodatni stres i naporne aktivnosti, te da se osigura dovoljan broj sati sna.
Pored povećanog rizika od kardiovaskularnih problema, pomjeranje sata može uticati i na opće stanje organizma, izazivajući glavobolju, razdražljivost i pad imuniteta. Kardiolozi podsjećaju da su ovakvi simptomi najizraženiji kod starijih osoba i onih sa hroničnim bolestima, te da je važno obratiti pažnju na redovno uzimanje terapije i zdrav način života tokom perioda prilagodbe.
Preporučuje se svima da u narednim danima obrate pažnju na signale koje im tijelo šalje i da, ukoliko primijete ozbiljnije tegobe poput bolova u grudima, nagle slabosti ili gubitka svijesti, odmah potraže medicinsku pomoć.