Veliki petak u hrišćanskoj tradiciji obilježen tišinom i molitvom, bez čestitanja

Stručnjaci upozoravaju da čestitanje Velikog petka nije u skladu s duhovnim značenjem ovog dana, koji se u pravoslavnoj zajednici obilježava kao vrijeme žalosti i poštovanja.

Veliki petak, koji prema crkvenom kalendaru prethodi prazniku Vaskrsu, svake godine donosi nedoumice među vjernicima širom Bosne i Hercegovine i regiona, posebno u pogledu običaja čestitanja ovog dana. Iako mnogi iz dobre namjere upućuju poruke poput “srećan Veliki petak”, predstavnici vjerskih zajednica i stručnjaci za religiju ističu da ovakve čestitke nisu primjeren izraz poštovanja prema ovom danu.

U pravoslavnoj tradiciji, Veliki petak predstavlja dan stradanja Isusa Hrista i jedan je od najtužnijih trenutaka u hrišćanskom kalendaru. Prema riječima teologa Dejana Jovanovića, ovo nije dan slavlja, već vrijeme tišine, molitve i razmišljanja o žrtvi koju je, prema vjerovanju, Isus podnio za čovječanstvo. “Veliki petak se obilježava kao dan žalosti. U crkvama se ne služi liturgija, već se vjernici okupljaju na posebne molitve, a zvona ne zvone, već se koristi klepalo koje simbolizira tugu i smirenost”, naveo je Jovanović u izjavi za medije.

Običaj čestitanja, koji je karakterističan za praznike radosti i pobjede, poput Božića ili Vaskrsa, nije primjeren za Veliki petak. “Čestitka podrazumijeva veselje, a Veliki petak je dan suzdržanosti, posta i unutrašnje sabranosti. Umjesto čestitki, prikladnije je ovaj dan provesti u tišini i ličnoj molitvi”, ističe Jovanović.

Vjernici širom Bosne i Hercegovine i regiona na Veliki petak tradicionalno poste, uzdržavaju se od svakodnevnih aktivnosti i nastoje se povući iz uobičajenog ritma života. U nekim pravoslavnim porodicama tog dana se ne pale svjetla rano, ne pušta se muzika i izbjegavaju se radosni razgovori, naglašavajući tako ozbiljnost i težinu trenutka. “Ovo je dan kada se vjera pokazuje kroz istrajnost i prihvatanje bola, a ne kroz slavlje”, dodaje teolog Jovanović.

Crkveni običaji nalažu i specifična pravila bogosluženja. Tako, prema crkvenim izvorima, na Veliki petak se u mnogim hramovima iznosi plaštanica – tkanina sa prikazom Hristovog polaganja u grob – pred kojom se vjernici klanjaju u znak poštovanja. Zvona na crkvama tog dana ne zvone, što je simbol žalosti, dok upotreba klepala podsjeća na ozbiljnost trenutka.

Sociologinja religije Amra Hodžić pojašnjava zašto je važno poštovati ove norme: “U društvu koje je sve više orijentisano na javno iskazivanje osjećanja i čestitanje svakog važnog datuma, lako se izgubi iz vida autentično značenje određenih dana. Veliki petak nas podsjeća da postoje trenuci kada je prikladnije povući se u tišinu i razmišljanje, nego izražavati radost.”

U kontekstu savremenih komunikacija, kada su društvene mreže preplavljene čestitkama i porukama, stručnjaci savjetuju da se na Veliki petak iskaže poštovanje prema tradiciji i simbolici dana. Umjesto čestitki, preporučuje se kratka poruka razumijevanja značaja dana ili jednostavno – tišina.

Veliki petak ove godine obilježava se u petak, 3. maja. Vjernici se podsjećaju da je riječ o danu žalosti i nade, koji prethodi Vaskrsu, prazniku radosti i pobjede života nad smrću. Praksa tišine i suzdržanosti, umjesto čestitanja, ostaje osnovni izraz poštovanja prema vjeri i tradiciji.