Vjernici obilježavaju Istočni petak: Tradicionalno umivanje na izvorima širom zemlje

Istočni ili Svetli petak, peti dan nakon Uskrsa, donosi običaje umivanja izvorskom vodom i ponovnog farbanja jaja u nekim regijama.

Pravoslavni vjernici širom Bosne i Hercegovine obilježavaju danas Istočni petak, poznat i kao Svetli petak, koji se slavi kao peti dan po Uskrsu. Ovaj praznik posvećen je Presvetoj Bogorodici i tradicionalno ga prate običaji vezani za izvorsku vodu, koju vjernici smatraju ljekovitom i blagotvornom.

Obilježavanje Istočnog petka ima korijene u predanju iz Vizantije, prema kojem je car Lav Veliki u petom vijeku podigao crkvu pored izvora kod Carigrada, poznatu kao “Živonosni istočnik”. Prema predanju, Lav je slijepog čovjeka, po Božijem ukazanju, oprao na tom izvoru, nakon čega je ovaj progledao. Kasnije je car Justinijan obnovio i proširio hram nakon što je i sam pronašao izlječenje iz ovog izvora.

U mnogim mjestima, vjernici danas odlaze na najbliži izvor ili vodicu u ranim jutarnjim satima kako bi se umili, popili vodu i nabrali cvijeće, vjerujući da to donosi zdravlje i sreću. Posebno je izraženo vjerovanje u ljekovitost izvorske vode ovog dana, te se običaj praktikuje u brojnim regijama BiH. U nekim krajevima, poput Popovog polja, žene ne obavljaju teže poslove tokom Svetlog petka, poštujući prazničnu tradiciju.

Značajan dio običaja vezan je i za farbanje jaja. U selima oko Niša i Pirota, ali i u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine, jaja se ponovo boje na Istočni petak, ali ovoga puta posebno za upokojene. Ova jaja se potom odnose na groblja tokom Pobusanskog ponedjeljka, dana kada se uređuju grobovi preminulih i donose farbana jaja kao simbol vjere u uskrsnuće i sjećanja na pokojne.

Običaji povodom Istočnog petka razlikuju se od mjesta do mjesta – negdje se koriste preostala uskršnja jaja, dok se u drugim krajevima jaja posebno farbaju za ovaj dan. U pojedinim selima, Istočni petak se obilježava i kao seoska slava, a običaj je i klanje jagnjeta, što dodatno naglašava značaj praznika u lokalnim zajednicama.

Religijski analitičar Mirko Milutinović ističe da je očuvanje ovih običaja važno za identitet zajednice i podsjeća da je Istočni petak praznik zahvalnosti za zdravlje i život. „U savremenom društvu, očuvanje tradicije doprinosi jačanju osjećaja pripadnosti i kontinuiteta, posebno među mlađim generacijama“, naveo je Milutinović u izjavi medijima.

Vjerske zajednice pozivaju vjernike da praznik provedu u miru, poštovanju tradicije i međusobnom razumijevanju, naglašavajući značaj duhovnog okupljanja i zajedničkog obilježavanja vjerskih datuma.