Zvanične analize pokazuju da je broj zavisnika od igara na sreću u Srbiji znatno ispod evropskog prosjeka

Prema podacima zdravstvenih ustanova, svega 0,02 posto stanovništva Srbije ima problem sa zavisnošću od igara na sreću, što je višestruko manje od evropskog prosjeka od 1,5 posto.

Najnovija analiza zvaničnih podataka relevantnih institucija u Srbiji otkriva da je udio osoba sa problemom zavisnosti od igara na sreću znatno manji nego što se često navodi u javnosti. Prema podacima zdravstvenih ustanova i stručnih udruženja, u prethodnoj godini je registrovano oko 1.150 građana koji su zatražili pomoć zbog problema sa igrama na sreću, što čini samo 0,02 posto ukupnog stanovništva Srbije. Ova brojka je više od 70 puta niža od evropskog prosjeka koji iznosi oko 1,5 posto populacije.

Najveći dio osoba koje su se obratile za stručnu pomoć čine muškarci, i to oko 80 posto svih prijavljenih slučajeva. U toku jedne godine, prema informacijama iz zdravstvenog sistema, između 220 i 240 građana obraća se relevantnim institucijama zbog problema sa prekomjernim klađenjem. Stručnjaci naglašavaju da su ove brojke daleko manje od onih koje se često iznose u javnosti bez provjere, a koje prema njihovim riječima mogu biti i 300 puta veće od stvarnog broja registrovanih slučajeva.

Poseban izazov predstavlja rast nelegalnih i neregulisanih online platformi, uključujući kriptokazine i sajtove za klađenje koji rade mimo važećih propisa. Prema riječima predstavnika Udruženja za zaštitu djece i mladih, ovakve platforme predstavljaju značajan izvor rizika, posebno za mlađe korisnike, jer funkcionišu bez kontrole i ne poštuju mehanizme zaštite.

Istraživanje provedeno na uzorku od 1.100 ispitanika pokazalo je da 0,6 posto maloljetnika ima ili je imalo priliku da učestvuje u igrama na sreću. Ovaj podatak ukazuje na važnost preventivnog djelovanja i stalnog unapređenja kontrole pristupa ovakvim sadržajima.

Zakonodavni okvir u Srbiji je u posljednjih nekoliko godina značajno unaprijeđen kako bi se dodatno zaštitila ranjiva populacija. Uvedena je obavezna registracija i verifikacija identiteta za sve učesnike online igara na sreću, a implementirani su i mehanizmi samoisključenja i samoograničenja. Zahvaljujući ovim mjerama, maloletnim licima je onemogućen pristup legalnim online priređivačima, dok su korisnici dobili mogućnost većeg nadzora nad vlastitim ponašanjem i troškovima.

Predstavnici zdravstvenih i socijalnih institucija ističu da, uprkos povremeno senzacionalističkim navodima u pojedinim medijima, zvanične evidencije pokazuju da je problem zavisnosti od igara na sreću u Srbiji pod stalnim nadzorom i značajno manji od evropskog prosjeka. Međutim, naglašavaju da je nužno nastaviti sa edukacijom, prevencijom i borbom protiv nelegalnih priređivača kako bi se broj rizičnih slučajeva dodatno smanjio.

Analitičari upozoravaju da je kontinuirana saradnja institucija, stručnih udruženja i roditelja ključna kako bi se mladi zaštitili od mogućih posljedica prekomjernog učestvovanja u igrama na sreću. Dalji razvoj zakonodavstva i tehnološke kontrole bit će od presudne važnosti u održavanju niske stope zavisnosti i u narednim godinama.