Cijene gasa u EU porasle 70 posto zbog krize na Bliskom istoku, inflacija dostiže 6,3 posto

Evropska unija izdvojila dodatnih 14 milijardi eura za fosilna goriva, tržište energenata pod pritiskom zbog rata SAD-a i Izraela protiv Irana

Ekonomske posljedice rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana na tržište energenata u Evropskoj uniji neće biti kratkoročne, zaključeno je na sastanku ministara energetike EU i prema analizi Evropske centralne banke (ECB). Od početka konflikta, cijene gasa u Evropskoj uniji porasle su za 70 posto, dok je nafta zabilježila rast od 60 posto. Samo u prvom mjesecu rata, EU je bila primorana izdvojiti dodatnih 14 milijardi eura (oko 27,4 milijarde maraka) za uvoz fosilnih goriva.

Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen izjavio je da aktuelna kriza na Bliskom istoku ulazi u drugi mjesec i da se evropsko tržište suočava sa izuzetno ozbiljnom situacijom. Jorgensen je naglasio da nema iluzija o brzom oporavku energetskog tržišta, ističući da će poremećaji u snabdijevanju trajati duže od očekivanog.

Istovremeno, predsjednica ECB-a Kristin Lagard kritikovala je ocjene iz američke administracije prema kojima bi ekonomske posljedice mogle biti kratkotrajne. Lagard je tokom video-poziva sa guvernerima centralnih banaka i ministrima finansija G7 izjavila da će se posljedice osjećati još dugo „jer je toliko toga već uništeno“, naglašavajući da je ECB-ova procjena da će inflacija u eurozoni dostići vrhunac od 6,3 posto. Ovo predviđanje temelji se na nastavku akutnih poremećaja u snabdijevanju energentima do kraja 2026. godine i daljem uništavanju ključne energetske infrastrukture.

Lagard je upozorila da je ozbiljno narušena infrastruktura za vađenje, preradu i distribuciju nafte, te da nema realnog očekivanja da se situacija može normalizirati za nekoliko mjeseci. Dodala je i da je šok koji tržište trenutno proživljava vjerovatno veći nego što se sada može sagledati.

S druge strane, američki ministar finansija Skot Besent je tokom istog sastanka insistirao da je kriza izazvana zatvaranjem Ormuskog moreuza privremena, tvrdeći da je tržište nafte dobro snabdjeveno i da bi ključna pomorska ruta mogla biti uskoro ponovo otvorena.

Zemlje G7 su nakon sastanka izdale zajedničko saopćenje u kojem navode da su spremne preduzeti sve neophodne mjere za očuvanje stabilnosti i sigurnosti energetskog tržišta, te istakle važnost koordinirane akcije za ublažavanje posljedica Zalivskog rata i zaštitu globalne ekonomske stabilnosti.

Prema ekonomskim analizama, nesuglasice između Sjedinjenih Država i Evrope dodatno pojačavaju tenzije, dok je inflacija u eurozoni tokom marta zabilježila najbrži tempo rasta od 2022. godine. Porast cijena energenata negativno utiče i na potrošače i na industrijski sektor, a očekuje se da će pritisci na cijene potrajati dok se situacija na Bliskom istoku ne stabilizuje.