Globalni indeks akcija pao 5,5 posto zbog rata i rasta cijena nafte

Azijske berze bilježe najveće gubitke, dok akcije energetskog i odbrambenog sektora rastu uslijed poremećaja na tržištu

Globalni indeks akcija zabilježio je pad od 5,5 posto od početka sukoba na Bliskom istoku, što predstavlja najgori mjesečni rezultat od 2022. godine, pokazuju zvanični podaci sa međunarodnih tržišta kapitala. Najveći gubitak pretrpjele su azijske berze, dok su pojedini sektori, poput energetskog i odbrambenog, ostvarili rast vrijednosti akcija.

Trgovci su zabrinuti zbog rasta inflacije i povećanja budžetskih deficita, što je rezultat rasta troškova rata i viših cijena nafte. Očekivanja za naredno smanjenje kamatnih stopa američkih Federalnih rezervi pomjerena su na sredinu 2027. godine. Akcije avio-kompanija i brodarskih prevoznika bilježe pad, dok su akcije kompanija iz odbrambenog i energetskog sektora u porastu.

Nakon američkog napada na ostrvo Karg, glavnu tačku izvoza iranske sirove nafte, povećani su strahovi od daljih poremećaja u snabdijevanju energentima u regionu, što dodatno opterećuje cijene nafte i gasa. Investitori su zbog toga počeli da diversifikuju portfolije i usmjeravaju pažnju na ranije zanemarene rizike, uključujući proizvođače čipova i dobavljače odeće.

U sektoru poluprovodnika, zatvaranje postrojenja za tečni prirodni gas u Kataru nakon iranskog napada izbacilo je iz proizvodnje oko trećinu svjetske proizvodnje helijuma, što direktno pogađa proizvođače čipova. Indeks poluprovodnika Philadelphia Stock Exchange Semiconductor Index pao je više od 5 posto, a pale su i akcije azijskih kompanija kao što su Samsung Electronics, SK Hynix i Taiwan Semiconductor Manufacturing. Analitičari procjenjuju da je uticaj na marže trenutno ograničen zbog viška ponude helijuma i postojanja alternativnih izvora.

U maloprodaji su akcije američkih modnih brendova i trgovaca na malo pale, uključujući Lululemon, Nike, Macy’s i RH, dok su kineski dobavljači odeće suočeni sa rastućim troškovima sirovina. Cijene poliester i akril materijala, koji se dobijaju iz nafte, u porastu su, što povećava troškove proizvodnje.

Proizvođači automobila, poput Forda, Toyote i Hyundaija, suočeni su sa smanjenjem potražnje zbog rasta cijena goriva. Akcije Hyundaija pale su za 23 posto, a Toyote za 12 posto tokom mjeseca, dok Bliski istok čini 17 posto prodaje Toyote i 10 posto prodaje Hyundaija.

Na tržištu đubriva, oko 35 posto svjetskih sirovina prolazi kroz Ormuski moreuz, što je izazvalo rast cijena đubriva u Sjevernoj Americi. Akcije proizvođača Nutrien i Mosaic porasle su zbog povećane globalne potražnje.

Hemijski sektor pogođen je smanjenjem globalne ponude etilena i polietilena, pošto je sukob direktno uticao na oko 15 posto svjetskog snabdijevanja. Cijene američkih hemikalija su u porastu, a kineske hemijske kompanije, poput Hebei Jinniu Chemical Industry, zabilježile su rast akcija od oko 80 posto od početka rata.

Kako je izjavila viša tržišna analitičarka Vantage Global Prime, Hebe Čen, “ratna premija više nije samo priča o energiji – riječ je o ponovnom vrednovanju cijelog tržišta, a sekundarne žrtve tek počinju da se pojavljuju.”