Industrijska proizvodnja u evrozoni pala 1,5 posto u januaru, cijene industrijske robe i dalje rastu

Pad industrijske proizvodnje u EU za 1,6 posto, dok veleprodajne cijene u Njemačkoj bilježe rast od 1,2 posto na godišnjem nivou

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u evrozoni zabilježila je pad od 1,5 posto u januaru 2026. godine u odnosu na decembar, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Na nivou cijele Evropske unije industrijska proizvodnja je pala za 1,6 posto u istom periodu. Proizvodnja intermedijarnih dobara u EU smanjena je za 2 posto, dok je proizvodnja kapitalnih dobara pala za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec.

U segmentu trajnih potrošnih dobara, pad je iznosio 1,9 posto, a kod netrajnih potrošnih dobara čak 6 posto. Nasuprot tome, proizvodnja energije jedina je ostvarila rast, i to za 4,2 posto u januaru. Najveći mjesečni pad industrijske proizvodnje zabilježen je u Irskoj (9,8 posto), Luksemburgu (4,3 posto) i Švedskoj (4,1 posto). Najveći rast ostvaren je u Portugalu (4,2 posto), Latviji (3,3 posto) i Litvaniji (2,7 posto).

Na godišnjem nivou, industrijska proizvodnja u evrozoni pala je za 1,2 posto u poređenju s januarom 2025, dok je u Evropskoj uniji pad iznosio 0,6 posto. Proizvodnja intermedijarnih dobara u EU pala je za 2,2 posto međugodišnje, trajnih potrošnih dobara za 3,5 posto, a netrajnih potrošnih dobara za 4,5 posto. Istovremeno, proizvodnja energije porasla je za 5,2 posto, a kapitalnih dobara za 1,7 posto.

Gledano po državama, najveći godišnji pad zabilježen je u Luksemburgu (14,9 posto), Irskoj (13,1 posto) i Bugarskoj (8,6 posto), dok su najveći rast imale Latvija (13,3 posto), Danska (11,5 posto) i Estonija (5,9 posto).

Dok industrijska proizvodnja pada, veleprodajne cijene u Njemačkoj nastavljaju da rastu. Prema podacima Saveznog zavoda za statistiku (Destatis), veleprodajne cijene u Njemačkoj u februaru 2026. godine porasle su za 1,2 posto na godišnjem nivou, istim tempom kao i prethodna dva mjeseca. Ovo je petnaesti uzastopni mjesec rasta na godišnjem nivou. Ključni doprinos rastu cijena dali su segmenti ruda, obojenih metala i srodnih poluproizvoda, gdje su cijene porasle za 44,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

U segmentu hrane, pića i duvana cijene su povećane za 0,8 posto godišnje, pri čemu su šećer, konditorski i pekarski proizvodi zabilježili rast od 9,1 posto, a meso i mesne prerađevine od 3,7 posto. S druge strane, cijene mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja, jestivih ulja i masti smanjene su za 6,6 posto. Na mjesečnom nivou, veleprodajne cijene u Njemačkoj porasle su za 0,6 posto u odnosu na januar, nešto sporije nego mjesec ranije kada je rast iznosio 0,9 posto.

Britanska ekonomija također pokazuje znake stagnacije. Bruto domaći proizvod Velike Britanije nije zabilježio rast u januaru, iako su tržišta očekivala povećanje od 0,2 posto, pokazuju podaci britanske Kancelarije za nacionalnu statistiku (ONS). Sektor usluga stagnirao je, industrijska proizvodnja je blago pala, dok je građevinarstvo poraslo za 0,2 posto. Analitičari upozoravaju na rizik od recesije usljed rasta cijena nafte i mogućnosti pojave stagflacije, što bi dodatno otežalo oporavak evropskih privreda.