Mađarska zadržava oslonac na rusku naftu, EU koordinira mjere zbog rasta troškova energije

Cijena fosilnih goriva u EU porasla za 22 milijarde eura od početka rata u Iranu, Evropska komisija najavljuje zajedničku strategiju za smanjenje cijena

Mađarska će i nakon izbora nastaviti nabavljati rusku naftu, pri čemu nova vlada na čelu sa Peterom Mađarom naglašava da diversifikacija izvora energije ostaje prioritet, ali ne isključuje saradnju s Rusijom. Mađar je izjavio da će Mađarska učiniti sve da nabavlja energente po najpovoljnijim i najsigurnijim uslovima, istakavši važnost naftovoda Družba i uticaj situacije u Iranu na sigurnost snabdijevanja. Naglasio je da geografska pozicija određuje realne mogućnosti i da nije u interesu Evrope da kupuje sirovine po višim cijenama, što bi moglo narušiti konkurentnost.

Mađar je izrazio nadu da rat u Iranu neće dugo potrajati te da će Evropska unija nakon završetka sukoba ukinuti sankcije Rusiji. Prema njegovim riječima, diversifikacija je najefikasniji način da Mađarska obezbijedi stabilno i povoljno snabdijevanje energijom, ali potpuna nezavisnost od Rusije nije realna opcija.

Istovremeno, Evropska komisija upozorava na značajan rast troškova energije u EU. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da su, od početka rata u Iranu, računi za fosilna goriva u državama članicama porasli za 22 milijarde eura (oko 43 milijarde maraka). Fon der Lajen je najavila da će Komisija 22. aprila predstaviti prijedloge za mjere koje bi trebale pomoći u koordinaciji cijena energije na nivou EU, uključujući zajedničko punjenje skladišta gasa i koordiniranu upotrebu naftnih rezervi.

Fon der Lajen je istakla da je obnavljanje slobode plovidbe kroz Ormuski moreuz od najveće važnosti za EU, zbog trenutne blokade koja negativno utiče na sigurnost energenata. Američki predsjednik Donald Tramp najavio je mjere blokade pomorskog prometa prema iranskim lukama nakon neuspjelih pregovora o deeskalaciji situacije u regionu.

Evropska komisija također planira objaviti strategiju elektrifikacije prije ljeta, kao dio strukturnih mjera za smanjenje cijena energije. Fon der Lajen je naglasila da Evropa „plaća visoku cijenu za globalnu zavisnost od fosilnih goriva“ i da će energija iz tih izvora ostati najskuplja opcija u narednim godinama, potvrđujući značaj dekarbonizacije evropske privrede.