Pravoslavni vjernici tradicionalno koriste poseban pozdrav 40 dana nakon Uskrsa

Običaj pozdravljanja riječima ‘Hristos vaskrse – Vaistinu vaskrse’ njeguje se sve do Spasovdana, u znak vjere i simbolike ovog prazničnog perioda.

Period od 40 dana nakon Uskrsa, poznatog pravoslavnog praznika, ima posebno mjesto u vjerskoj tradiciji, obilježen posebnim pravilima ponašanja i običajima u brojnim pravoslavnim zajednicama širom Bosne i Hercegovine. Ovaj period završava praznikom Vaznesenja Gospodnjeg, poznatim kao Spasovdan, a prema vjerovanju, cijelo vrijeme vjernici se međusobno pozdravljaju riječima: “Hristos vaskrse!” na što se odgovara sa: “Vaistinu vaskrse!”.

Iako većina građana smatra da se ovaj pozdrav koristi samo tokom tri praznična dana, crkveni kanoni i narodni običaji nalažu njegovo korištenje tokom svih 40 dana poslije Uskrsa. Vjerski analitičari ističu da je ovaj običaj sačuvan kroz stoljeća kao simbol širenja blage vijesti i očuvanja radosti vaskrsnuća među ljudima.

Broj 40 ima duboku simboliku u hrišćanstvu. Prema biblijskim zapisima, Isus Hristos se, nakon svog vaskrsnuća, zadržao na zemlji upravo četrdeset dana, tokom kojih je poučavao svoje učenike i pripremao ih za širenje hrišćanske vjere. Tek nakon tog perioda, prema predanju, nastupilo je Vaznesenje na nebo.

“Ovih 40 dana simbolizuje otvorenost neba i prisustvo radosti vaskrsnuća u svakodnevnom životu vjernika. Pozdrav ‘Hristos vaskrse’ nije samo forma, već i duhovna poruka koju svaki vjernik prenosi svojoj zajednici”, pojašnjava sveštenik Marko Jovanović, ističući važnost očuvanja tradicije i zajedničkog duhovnog identiteta.

Osim pozdrava, u nekim sredinama zadržali su se i drugi uskrsni običaji tokom ovih 40 dana – poput čuvanja pofarbanih jaja ili okupljanja porodice na zajedničkim obrocima. Prema vjerovanju, smatra se da su svi dani do Spasovdana vrijeme radosti i duhovnog otvaranja.

Vjerski kalendar pravoslavne crkve podsjeća da će praznik Vaznesenja Gospodnjeg ili Spasovdan ove godine biti obilježen 13. juna, kada završava period uskrsnih pozdrava. Tradicija nalaže da se tom prilikom nastavi njegovanje zajedništva i vjere, a običaji ostaju važan dio kulturnog identiteta mnogih porodica širom regiona.