Porez na dohodak u Srbiji plaća tek 1,4 posto zaposlenih zbog visokog cenzusa

Godišnji porez na dohodak u Srbiji plaća se tek za bruto platu iznad 3.860 eura, što donosi svega 12 posto budžetskih prihoda

Poreska uprava Srbije objavila je da su na portalu ePorezi dostupne unaprijed popunjene prijave za utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak građana za 2025. godinu. Ovaj porez plaća manje od dva posto zaposlenih, odnosno manje od 30.000 građana od ukupno 2,2 miliona lica koja primaju platu, što čini svega 1,4 posto zaposlenih.

Obveznici poreza su fizička lica čiji oporezivi dohodak nakon umanjenja za poreze i doprinose prelazi 5.439.096 dinara (oko 46.330 eura ili približno 90.800 maraka), što odgovara mjesečnoj bruto plati od 3.860 eura (oko 7.570 maraka), uz primjenu poreskih olakšica. Prijave su pripremljene na osnovu podataka iz službenih evidencija i dostupne su kao radna verzija, koju obveznici mogu provjeriti, izmijeniti ili dopuniti, te podnijeti elektronskim putem najkasnije do 15. maja 2026. godine.

U slučaju da unaprijed popunjena prijava nije dostupna, obveznici su dužni da je samostalno popune i podnesu elektronski. Fizička lica sa dohotkom za oporezivanje jednakim nuli ne podnose prijavu. Ako obveznik ne podnese prijavu u roku, Poreska uprava će je podnijeti u njegovo ime na osnovu dostupnih podataka.

U Srbiji je efektivna stopa poreza na dohodak građana mala, a doprinos ovog poreza ukupnim budžetskim prihodima znatno ispod evropskog prosjeka. Porez na dohodak u zemljama EU donosi 25 posto prihoda budžetu, dok je u SAD, Kanadi i Australiji taj udio između 35 i 40 posto, a u Srbiji ukupno oko 12 posto. Srpske stope poreza na dohodak iznose 10 i 15 posto, dok je prosjek ličnog poreza u EU prema OECD-u 38 posto, u Americi 32 posto, u Češkoj 23 posto, a u Slovačkoj 25 posto.

Višu stopu od 15 posto plaća veoma mali broj zaposlenih – da bi došli do te stope, kao zaposleni koji izdržava dva člana porodice, potrebno je godišnje ostvariti prihode veće od 134.300 eura (oko 263.200 maraka), a čak i tada bi porez iznosio oko 13 dinara (0,11 maraka). I niža osnovica, za godišnji prihod od 41.500 eura (oko 81.300 maraka) ili mjesečnu platu od 3.460 eura (oko 6.780 maraka), većini je nedostižna, a i tada bi porez bio simboličan.

Ovo je posljedica širokih poreskih olakšica: poresko oslobođenje može iznositi i do 50 posto iznosa koji bi se inače platio kao porez, posebno za obveznike sa izdržavanim članovima porodice. Neporezivi dio po ovom osnovu iznosi trostruku prosječnu godišnju zaradu, što je za 2025. godinu 5.439.096 dinara (46.329 eura ili oko 90.800 maraka). Dodatno se odbija lični odbitak od 725.213 dinara (6.177 eura), kao i odbitak za izdržavane članove porodice.

Prema budžetskim planovima za 2026. godinu, od poreza na dohodak u srpsku državnu kasu slije se oko 1,3 milijarde eura (približno 2,5 milijarde maraka), a najveći dio tog prihoda ide opštinama i gradovima – opštinama pripada 74 posto prihoda, gradovima 77 posto (osim Beograda, 66 posto), dok republički nivo dobija ostatak.

Fiskalni savet je ranije ukazao da postojeći Zakon o porezu na dohodak građana, star više od dvije decenije, odstupa od evropskih standarda i nije prilagođen savremenim ekonomskim uslovima. Savet je predložio reformu ka dualnom sistemu progresivnog oporezivanja svih prihoda od rada, uz povećanje neoporezivog cenzusa i poreske kredite za izdržavane članove domaćinstva, kako bi sistem bio pravičniji i efikasniji.