Proizvođači flaširane vode u Srbiji platili 10,7 miliona eura naknada u 2024. godini

Izvoz mineralne vode iznosio 37,7 miliona eura, dok visoke naknade smanjuju konkurentnost proizvođača na regionalnom tržištu

Proizvođači flaširane vode u Srbiji uplatili su prošle godine ukupno 1,25 milijardi dinara (oko 10,7 miliona eura ili 20,9 miliona maraka) u budžet države na ime naknada za eksploataciju prirodnih resursa, pokazuju podaci Udruženja industrije prirodno mineralnih i izvorskih voda. U istom periodu, ukupna isporuka flaširane mineralne vode na tržištu iznosila je 943 miliona litara, što je za 1,7 posto manje nego u 2024. godini, dok je izvoz činio manje od petine ukupne proizvodnje.

Prema raspoloživim podacima, vrijednost izvoza flaširane vode u 2024. godini dostigla je 37,7 miliona eura (oko 73,9 miliona maraka). Više od trećine izvezene vode otišlo je u Crnu Goru, a slijede tržišta Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Istovremeno, uvoz flaširane vode u Srbiju iznosio je 3,4 miliona eura (6,7 miliona maraka), uglavnom iz Slovenije, Hrvatske, Italije i Austrije.

Najveći dio tržišta drže proizvođači u stranom vlasništvu – kompanija “Knjaz Miloš”, koju kontroliše češka Mattoni 1873, ostvarila je prodaju više od 288 miliona litara i uplatila 3,27 miliona eura (6,4 miliona maraka) po osnovu naknada. “Coca cola HBC Srbija” sa brendovima „Rosa“ i „Rosa Homolje“ drži 27 posto tržišta, a godišnje plaća oko 2,9 miliona eura (5,7 miliona maraka) na ime naknada. Domaća kompanija „Mioni“ sa 10 posto tržišta izdvojila je oko 1,1 milion eura (2,2 miliona maraka), dok “Prolom voda” i “NIS Jazak” plaćaju i dodatnu naknadu zbog punjenja iz zaštićenih izvorišta.

Osnovica za obračun naknade je litar prodate flaširane vode, a prema zakonskoj regulativi, naknada za 2026. godinu iznosi 1,3275 dinara (oko 0,025 maraka) po litru, dok je za vodu korištenu u proizvodnji drugih pića 0,6186 dinara (0,012 maraka) po litru. Odluku o visini naknade donosi nadležno ministarstvo, a proizvođači su obavezni plaćati akontaciju u mjesečnim ratama.

Predstavnici industrije ističu da visoke naknade smanjuju konkurentnost srpskih proizvođača na regionalnom tržištu, posebno u poređenju sa zemljama poput Hrvatske, gdje naknada iznosi četiri eura (7,8 maraka) po kubnom metru, nasuprot 11 eura (21,5 maraka) po kubiku u Srbiji. Udruženje proizvođača navodi da to ograničava izvozne mogućnosti, pogotovo za manje kompanije, te da postoji potreba za smanjenjem fiskalnog opterećenja na industriju flaširane vode.

Na tržištu Srbije registrovano je 24 kompanije za flaširanje vode, ali samo 20 posto od oko 300 izvora mineralne vode se aktivno eksploatiše. Strani vlasnici kontrolišu dvije trećine ukupnog tržišta, a pored dominantnih igrača tu su i manji domaći proizvođači koji upozoravaju na rast troškova i izazove za dalji izvoz.

Iako se otvara pitanje treba li vodu kao stratešku sirovinu izvoziti bez ograničenja, budžetski prihodi od naknada značajni su za državu, a industrija očekuje dijalog sa nadležnim institucijama o izmjeni visine naknada radi očuvanja konkurentnosti na regionalnom tržištu.