Estonija među rijetkim državama EU koje se protive zabrani društvenih mreža za djecu

Ministrica obrazovanja upozorava da zabrane nisu rješenje, odgovornost je na vladama i kompanijama

Estonija se izdvaja kao jedna od rijetkih članica Evropske unije koja se ne slaže s uvođenjem zabrana za korištenje društvenih mreža kod djece, iako se takve mjere sve češće razmatraju i uvode širom Evrope. Ministrica obrazovanja i istraživanja Estonije, Kristina Kallas, izjavila je 10. aprila 2026. na forumu u Barceloni da ovakve zabrane „ne rješavaju stvarne probleme“, naglašavajući da će djeca, bez obzira na zakonske prepreke, pronaći načine da zaobiđu ograničenja i nastave koristiti društvene mreže.

Uz zabrinutost zbog sve većeg broja zemalja koje predlažu ili uvode zabrane – s različitim dobnim granicama – Kallas je istakla da odgovornost za rješavanje negativnih posljedica društvenih mreža ne treba prebacivati na djecu. Prema njenim riječima, „pravi pristup nije da djecu učinimo odgovornima za štetu i da od njih tražimo samoregulaciju“, već da se fokus usmjeri na vlade i velike digitalne kompanije.

Iako platforme poput Meta uvode određene mjere zaštite, brojne studije i dalje pokazuju povezanost između korištenja društvenih mreža i problema kao što su depresija, anksioznost, nesanica te gojaznost kod djece, dijelom zbog ciljane reklame nezdrave hrane. Ipak, neki stručnjaci navode i pozitivne strane digitalnog povezivanja mladih.

Kallas je posebno istakla da Evropa često „glumi slabost“ kada je u pitanju regulacija velikih američkih i međunarodnih kompanija, pozivajući Uniju da preuzme „pravu moć“ i efektivno reguliše njihov utjecaj. Iako EU već ima naprednije digitalne regulative nego bilo gdje u svijetu, pitanje zabrana za djecu i dalje izaziva podjele i otvara rasprave o osnovnim slobodama.

Kritičari zabrana također upozoravaju da bi ovakvi zakoni mogli predstavljati uvod u dublje ograničenje prava i sloboda, jer provođenje zabrana često zahtijeva dodatne mjere nadzora i ograničavanja digitalnog prostora.