Bosanski ćilim uvršten na listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije BiH

JU Muzej Sarajeva pokrenuo inicijativu za institucionalnu zaštitu ćilima, otvarajući mogućnost kandidature za UNESCO listu

Bosanski ćilim, prepoznatljiv po bogatoj geometrijskoj ornamentici i višestoljetnoj tradiciji, uvršten je na Preliminarnu otvorenu listu nematerijalnog kulturno-historijskog naslijeđa Federacije Bosne i Hercegovine, kao i na državnu listu, na inicijativu Javne ustanove Muzej Sarajeva. Ova odluka predstavlja važan korak u institucionalnom priznavanju ćilima kao jednog od najautentičnijih simbola bosanskog kulturnog identiteta.

Amila Smajlović, istraživačica bosanskog ćilima, istakla je da ćilim ima posebno mjesto u porodičnom naslijeđu i kolektivnom pamćenju stanovnika Bosne i Hercegovine. “Kada sam 1995. godine počela proučavati bosanski ćilim, nisam ni slutila koliko se bogatstvo krije u tim motivima. Ćilim je mnogo više od predmeta upotrebe, on je dragocjeni segment našeg porodičnog naslijeđa i vizualni znak pripadnosti ovom prostoru”, navela je Smajlović u izjavi za medije.

Prema njenim riječima, posebnost bosanskog ćilima ogleda se u njegovoj univerzalnoj geometriji i motivima koji sežu još u doba neolita, što potvrđuje kontinuitet kulturne tradicije na ovim prostorima. “Većina motiva na bosanskom ćilimu su jednostavni geometrijski oblici koji su se održali hiljadama godina. Analizom ornamenata i kompozicija uočava se veza sa najstarijim civilizacijama Balkana”, ističe Smajlović.

Inicijativa za institucionalnu zaštitu ćilima dobila je podršku nakon što je Smajlović, kroz svoj istraživački i izdavački rad, podnijela prijedlog Federalnom ministarstvu za pokretanje projekta zaštite. “Prije dvije godine sam predložila da ćilim bude stavljen na listu nematerijalnog naslijeđa. Zahvaljujući entuzijazmu i podršci Muzeja Sarajeva, inicijativa je uspjela i ćilim je dobio priznanje kakvo zaslužuje”, navela je Smajlović.

JU Muzej Sarajeva, osnovan 1949. godine, posjeduje jednu od najznačajnijih muzejskih kolekcija bosanskih ćilima, koji su stručno dokumentirani i predstavljeni javnosti kroz postavke u Etnološkoj zbirci, Svrzinoj kući i Despića kući. Ova kolekcija obuhvata ćilime različitih materijala, tehnika izrade i simboličkih značenja, te doprinosi očuvanju bogate tradicije tkanja u Bosni i Hercegovini.

“Ćilim nije samo predmet svakodnevne upotrebe, već i nosilac kolektivnog identiteta i vizualni znak tradicije Bosne i Hercegovine. Institucionalno priznanje otvara vrata budućoj kandidaturi bosanskog ćilima za Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a”, dodala je Smajlović.

Stručnjaci navode da tradicija ćilimarstva na našim prostorima ima korijene u tehnikama tkanja koje su prisutne više hiljada godina, a bosanski ćilim danas simbolizira kulturni kontinuitet i vještinu prenošenu generacijama. Uvrštavanje ćilima na listu nematerijalnog naslijeđa doprinosi ne samo očuvanju izrade i motiva, već i jačanju svijesti o značaju tradicije u savremenom društvu.