Dom naroda FBiH usvojio izmjene Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji

Nakon usvajanja u oba doma, slijedi potpisivanje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o izgradnji gasovoda

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je na sjednici održanoj u Sarajevu izmjene i dopune Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji, čime su stvoreni uslovi za daljnje aktivnosti na projektu povezivanja gasovodne mreže između BiH i Hrvatske. Za izmjene su glasala 61 delegat, jedan je bio suzdržan, dok su tri delegata glasala protiv, saopćeno je nakon glasanja. Izmjene zakona stupit će na snagu po objavi u Službenom glasniku FBiH.

Prema novousvojenim izmjenama, ključna promjena je određivanje novog investitora – američke kompanije AAFS, umjesto dosadašnjeg investitora BH Gas-a. Trasa Južne interkonekcije ostaje nepromijenjena, ali zakon sada predviđa izgradnju odvojaka prema Grudama, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.

Vlada Federacije BiH bila je predlagač izmjena zakona, a resorni ministar energije, rudarstva i industrije Vedan Lakić naveo je u obrazloženju da će izmjenama biti omogućena gasifikacija industrijskih dijelova Bosne i Hercegovine, posebno približavanje gasovoda Termoelektrani Tuzla. “Time ćemo početi gasifikaciju u industrijskom dijelu Bosne i Hercegovine i približiti se Termoelektrani Tuzla”, istakao je ministar Lakić tokom sjednice.

Tokom rasprave, delegat Muamer Zukić iz Stranke demokratske akcije (SDA) podsjetio je da se o ovom projektu raspravlja već četrnaest godina te naglasio višestruku korist za privredu i stanovništvo. Predstavnici Kluba Hrvata, uključujući Damira Džebu, podržali su zakon, naglašavajući važnost međuentitetske saradnje i evropske perspektive projekta.

Aida Obuća, delegatkinja, ukazala je na to da zakon ne tretira pitanje državne imovine, već isključivo tehničke i investicione aspekte projekta, te pohvalila poseban tretman Tuzlanskog kantona u planiranoj gasifikaciji. Većina delegata podržala je hitnu proceduru, kako bi se što prije pristupilo potpisivanju međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, što je sljedeći korak za realizaciju projekta.

Južna interkonekcija se smatra strateškim projektom za energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine, jer bi omogućila diversifikaciju izvora snabdijevanja prirodnim gasom, smanjenje zavisnosti od jednog dobavljača i pojačanje energetske stabilnosti zemlje. Prema ranijim procjenama, vrijednost projekta iznosi više od 100 miliona konvertibilnih maraka (oko 50 miliona eura), a realizacija bi mogla otvoriti nove investicione mogućnosti, posebno za industrijske zone u Hercegovini i centralnoj Bosni.

Očekuje se da će nakon stupanja na snagu izmjena zakona uslijediti pregovori i zaključenje međudržavnog sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, čime bi se konkretizirali planovi za izgradnju gasovoda. Dalji razvoj projekta zavisit će i od dogovora o finansiranju, tehničkim standardima i rješavanju pitanja zemljišta na trasi gasovoda. Nadležni organi FBiH i državne institucije će u narednim mjesecima intenzivirati aktivnosti kako bi projekt bio spreman za početak realizacije u skladu sa evropskim energetskim standardima.