Dvadeset godina od početka istraživanja bosanskih piramida kod Visokog

Detaljna arheološka istraživanja u Visokom započela su 14. aprila 2006. na inicijativu Semira Osmanagića, a teorije o postojanju piramida izazivaju pažnju i danas.

Prije tačno dvadeset godina, 14. aprila 2006. godine, na području Visokog u Zeničko-dobojskom kantonu započeta su prva detaljna arheološka istraživanja s ciljem utvrđivanja postojanja navodnih piramida, prema teorijama koje je iznio Semir Osmanagić, istraživač iz Bosne i Hercegovine. Ova istraživanja su ubrzo privukla značajnu pažnju javnosti, stručne zajednice i medija, budući da su tvrdnje o piramidalnim strukturama u srcu Bosne i Hercegovine predstavljale izuzetno neobičnu arheološku hipotezu za evropski prostor.

Prema Osmanagićevoj teoriji, brdo Visočica kod Visokog predstavlja takozvanu Piramidu Sunca, dok su obližnja brda Plješevica i drugi lokaliteti identificirani kao Piramida Mjeseca i Piramida Bosanskog zmaja. Istraživački tim je, koristeći sondažna bušenja i satelitske snimke, pokušao dokazati da su ove formacije rezultat ljudske aktivnosti iz davne prošlosti. U okviru ovih radova, vršena su i geodetska mjerenja, prema kojima je utvrđeno da strane brda Visočica odgovaraju stranama svijeta, što je karakteristično za poznate piramidalne građevine širom svijeta.

Prvi materijalni dokazi prikupljeni su tokom istraživanja tunela Ravne, smještenih u neposrednoj blizini Visočice. U tim podzemnim prostorijama pronađeni su veliki blokovi pješčara, za koje istraživači pretpostavljaju da su obrađeni ljudskom rukom i teški su do pet tona. Laboratorijska ispitivanja su pokazala stabilan nivo kisika u tunelima, što je navelo istraživače na zaključak da bi unutar tunelskog sistema mogao postojati sofisticirani sistem ventilacije. Geodetska ispitivanja pokazala su da tri piramidalna vrha (Sunca, Mjeseca i Bosanskog zmaja) formiraju jednakostranični trougao, što dodatno podgrijava teorije o mogućoj namjernoj izgradnji.

Osmanagić i njegov tim su tokom godina koristili satelitske snimke visoke rezolucije, uključujući podatke sa NASA-inih satelita, kako bi identificirali navodne piramidalne oblike i dodatne podzemne tunele. Starost Piramide Sunca još uvijek nije naučno potvrđena, ali prema procjenama nekih istraživača, mogla bi biti stara i do 7.000 godina. Međutim, zvanične akademske i arheološke institucije u Bosni i Hercegovini i inostranstvu do danas nisu dale konačnu potvrdu o vještačkom porijeklu ovih struktura, smatrajući ih prirodnim geološkim formacijama.

Uprkos tome, lokalna zajednica u Visokom i turistički sektor bilježe rast interesovanja domaćih i stranih posjetilaca, pa je proteklih godina ovaj lokalitet postao jedno od najposjećenijih arheoloških i turističkih destinacija u Bosni i Hercegovini. Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, hiljade posjetilaca svake godine obilaze tunele Ravne i brdo Visočica, što doprinosi ekonomiji tog kraja.

Stručna javnost ostaje podijeljena po pitanju autentičnosti navodnih piramida. “Dosadašnja istraživanja nisu pružila naučno validne dokaze o postojanju vještačkih piramida u Visokom, ali arheološka istraživanja na ovom području i dalje traju i značajna su za bolje razumijevanje historije i geologije regije”, izjavio je jedan od arheologa sa Univerziteta u Sarajevu. S druge strane, predstavnici Fondacije za istraživanje bosanskih piramida ističu da je riječ o najvećem arheološkom projektu u zemlji i najavljuju nastavak radova i novih iskopavanja.

Dvadeset godina od početka prvih istraživanja, Visoko ostaje mjesto susreta naučnih hipoteza, lokalnog razvoja i arheološke znatiželje, dok se rasprava o pravoj prirodi ovih formacija nastavlja među naučnicima i širom javnosti.