BiH
HDZ BiH povećava zastupljenost žena na najvišim političkim funkcijama u državi
U posljednjih nekoliko godina, članice HDZ-a BiH preuzele su ključne državne i entitetske pozicije, dok druge stranke zadržavaju ograničenu žensku zastupljenost.
e7bd5217-88a5-4ef5-a4cc-35ed9c82f648
U posljednjih nekoliko godina, članice HDZ-a BiH preuzele su ključne državne i entitetske pozicije, dok druge stranke zadržavaju ograničenu žensku zastupljenost.
Zastupljenost žena na najvišim političkim funkcijama u Bosni i Hercegovini i dalje je ograničena, ali Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH) u posljednjim godinama bilježi značajan iskorak, postavljajući žene na ključne pozicije izvršne i zakonodavne vlasti. Dok većina političkih stranaka u zemlji ispunjava minimalne zakonske kvote o rodnoj ravnopravnosti, HDZ BiH je uspostavio praksu imenovanja žena na vodeće funkcije, čime je postao izuzetak u političkom spektru BiH.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, predstavlja primjer dugoročnog povjerenja u ženske kadrove HDZ-a BiH. Pored nje, Dubravka Bošnjak, aktuelna ministrica civilnih poslova BiH, i Marina Pendeš, delegatkinja u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i bivša ministrica odbrane, potvrđuju kontinuiranu prisutnost žena iz ove stranke na najodgovornijim pozicijama. Još ranije, Ankica Gudeljević obnašala je funkciju ministrice civilnih poslova na državnom nivou.
Na entitetskom nivou, Lidija Bradara je predsjednica Federacije BiH, dok Andrijana Katić obavlja dužnost ministrice prometa i komunikacija Federacije. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu, Marija Buhač je prva žena premijerka, a Iva Raguž načelnica općine Čapljina, što dodatno potvrđuje promjenu obrasca unutar HDZ-a BiH kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti.
U poređenju s ostalim vodećim političkim partijama, poput Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP), Naroda i pravde (NiP) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), broj žena na najvišim funkcijama ostaje ograničen. Iako su pojedine političarke, poput Željke Cvijanović (SNSD) kao prve žene u Predsjedništvu BiH, Biserе Turković (SDA) u Vijeću ministara ili Melike Mahmutbegović (SDA) u rukovodstvu Federacije, došle do istaknutih pozicija, takvi primjeri u drugim strankama najčešće ostaju izuzeci a ne pravilo.
Politička analitičarka Amra Omeragić ističe da dosljednost HDZ-a BiH u promovisanju žena na odgovorne funkcije može doprinijeti mijenjanju percepcije o ulozi žena u bh. politici. “Kontinuirano imenovanje žena na najviše pozicije šalje važnu poruku javnosti i mladim generacijama da stručnost i angažman mogu biti važniji od tradicionalnih rodnih uloga”, navela je Omeragić u izjavi medijima.
Iz HDZ-a BiH su ranije saopštili da prilikom izbora kandidata vode računa o kompetencijama, ali i o zastupljenosti žena, što je, prema njihovim riječima, rezultat dugoročnog strateškog opredjeljenja stranke. S druge strane, pojedini predstavnici opozicije ukazuju da je još mnogo izazova pred bh. društvom kako bi rodna ravnopravnost postala standard u svim političkim subjektima.
Organizacije civilnog društva i međunarodne institucije koje prate rodnu ravnopravnost u Bosni i Hercegovini kontinuirano apeluju na sve političke aktere da poštuju zakonske odredbe i ohrabruju uključivanje žena na svim nivoima odlučivanja. Prema posljednjim analizama, žene i dalje čine manje od 20 posto zastupljenih na najvišim funkcijama u zemlji, uz izuzetak HDZ-a BiH koji bilježi znatno veći procenat.
U narednom periodu biće važno pratiti da li će se ovaj trend proširiti i na ostale političke opcije, te da li će povećana vidljivost i participacija žena doprinijeti većoj efikasnosti i transparentnosti u radu državnih institucija.
