Hormuški moreuz ponovo otvoren za komercijalni saobraćaj nakon dogovora Irana i Sjedinjenih Američkih Država

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Iran pristao da ne zatvara strateški prolaz, dok su iranski zvaničnici najavili privremeno otvaranje u skladu s aktuelnim primirjem.

Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih pomorskih prolaza za globalni transport nafte, ponovo je u potpunosti otvoren za komercijalne brodove nakon što su Iran i Sjedinjene Američke Države postigli privremeni dogovor, potvrđeno je u petak iz više međunarodnih izvora. Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je Iran pristao da više nikada ne blokira ovaj prolaz, dok su iranski zvaničnici naglasili kako je otvaranje uslovljeno trenutnim primirjem u Libanu.

Ministar vanjskih poslova Irana Abas Arakči saopćio je da je moreuz ‘proglašen potpuno otvorenim’, te da će ovakvo stanje biti zadržano do kraja važenja primirja. Iako su američke vlasti pozdravile odluku Irana, nije poznato da li je postignut trajni sporazum koji bi garantirao slobodan prolaz i u budućnosti. Hormuški moreuz smatra se ključnom tačkom za svjetsku energetsku sigurnost, jer kroz njega prolazi više od 20 posto ukupne svjetske trgovine naftom.

U isto vrijeme, međunarodna pažnja usmjerena je i na transport obogaćenog uranija iz Irana prema Sjedinjenim Državama, što je dio šireg paketa pregovora o nuklearnom programu. Dok američki predsjednik Tramp tvrdi da je Iran pristao na izvoz uranija, iz iranskog ministarstva vanjskih poslova su poručili kako dogovor o tome još nije postignut i da je svaki korak podložan daljnjim pregovorima i uslovima.

Stručnjaci za međunarodne odnose ističu da je trenutno otvaranje Hormuškog moreuza pozitivan signal za stabilnost Bliskog istoka, ali upozoravaju na mogućnost promjena ukoliko pregovori ne rezultiraju trajnim dogovorom. ‘Otvorenost ovog strateškog prolaza direktno utiče na globalno tržište energenata i cijene nafte, a svaka nova kriza u regionu može dovesti do poremećaja’, navodi politologinja Amra Kapić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Pored dešavanja na Bliskom istoku, aktuelna politička i ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini obilježena je i nizom drugih tema. Tehničko-remontni zavod Hadžići suočava se s ozbiljnim finansijskim problemima, a radnici optužuju aktuelno rukovodstvo za loše upravljanje. Ured za žalbe Bosne i Hercegovine donio je odluku da će na predstojećim izborima glasove brojati kompanija specijalizirana za izborne tehnologije. Brojne institucije i kompanije širom zemlje suočavaju se sa prijavama o bombama, što je izazvalo privremene evakuacije i zastoje u radu.

Zdravstveni sistem nastavlja rad pod pritiskom razlika među kantonima, a sve češće se iznose problemi neujednačenog tretmana pacijenata. Nadležni su najavili analizu i eventualne mjere kako bi se izjednačila prava građana na zdravstvenu zaštitu. U oblasti pravosuđa, nevladine organizacije zahtijevaju određivanje zabrane putovanja pojedinim državnim zvaničnicima zbog sumnje u zloupotrebu položaja.

Na međunarodnom planu, uloga vještačke inteligencije u sigurnosnim pitanjima postaje sve značajnija, dok se domaći stručnjaci osvrću i na političke procese u susjednim državama i njihov uticaj na Evropsku uniju. Najavljena su i sportska dešavanja, uključujući utakmicu sezone između Mančestera i Arsenala, te priče o životima stranih državljana koji su se doselili u Bosnu i Hercegovinu.

Građanima je na raspolaganju i digitalno izdanje dnevnog lista, dok se štampani primjerci mogu kupiti na kioscima širom zemlje.