Psihologinja Jasna Bajraktarević upozorava na utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih

Bajraktarević ističe da lažni standardi uspjeha na internetu dovode do povećanog stresa i smanjenog osjećaja samopouzdanja kod mladih u Bosni i Hercegovini.

Psihologinja Jasna Bajraktarević upozorila je u nedavnom televizijskom gostovanju na sve veći pritisak kojem su izloženi mladi u Bosni i Hercegovini, posebno zbog nerealnih slika uspjeha koje se prezentiraju putem društvenih mreža. Prema njenim riječima, kontinuirano poređenje sa drugima i konzumacija idealiziranih sadržaja značajno narušavaju mentalno zdravlje mladih, čineći ih sklonijim osjećaju neadekvatnosti i anksioznosti.

“Sve je to postalo toliko nerealno, a ono što je najteže jeste što se ljudi, posebno mladi, porede sa onim što vide na društvenim mrežama. To je jedna lažna slika i stvara pogrešna očekivanja, što ih često dovodi u stanje nezadovoljstva i nesigurnosti”, navela je Bajraktarević u razgovoru s novinarima.

Stručnjaci ističu da je balans između digitalnog i stvarnog života ključan za očuvanje mentalnog zdravlja. Bajraktarević naglašava važnost vraćanja vlastitim vrijednostima i traženja podrške u okruženju koje motivira, umjesto da dodatno opterećuje ili nameće neostvarive standarde. Posebno upozorava na to da pritisak koji nastaje iz poređenja s drugima može dovesti do razvoja depresije, poremećaja samopouzdanja i osjećaja bespomoćnosti kod adolescenata.

Prema dostupnim istraživanjima u oblasti mentalnog zdravlja, sve veći broj mladih u Bosni i Hercegovini navodi osjećaj stresa, anksioznosti i nezadovoljstva sopstvenim životom, pri čemu kao jedan od glavnih izvora pritiska navode upravo društvene mreže. Psihologinja podsjeća da je važno razvijati kritički odnos prema sadržaju na internetu i ne dozvoliti da digitalni svijet oblikuje osjećaj vlastite vrijednosti.

Roditelji, nastavnici i šira zajednica, prema Bajraktarević, imaju važnu ulogu u izgradnji zdravog okruženja za mlade. “Podrška porodice i školske zajednice od ključnog je značaja kako bi mladi razvili realna očekivanja i samopouzdanje. Potrebno je razgovarati s djecom o tome šta vide na internetu i zajedno analizirati šta je stvarno, a šta nije”, dodaje ona.

Pored toga, stručnjaci za mentalno zdravlje preporučuju ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama i uključivanje u aktivnosti koje podstiču razvoj socijalnih vještina i ličnih interesa. Bajraktarević zaključuje da društvo treba ulagati u edukaciju i prevenciju kako bi mladi naučili prepoznati i odoljeti pritiscima koji dolaze iz digitalnog okruženja.

U narednom periodu, očekuje se veći angažman škola i vladinih institucija na polju promocije mentalnog zdravlja i digitalne pismenosti, posebno kroz radionice i javne kampanje usmjerene na mlade. Stručnjaci i dalje apeluju na važnost kontinuirane podrške i razvijanja otpornosti na izazove koje donosi savremeni način života.