Zemaljski muzej BiH izostavljen iz promocije Sarajevske Hagade u Sjedinjenim Američkim Državama

Kustosi upozoravaju da državni zvaničnici nisu konsultovali stručnjake muzeja prilikom predstavljanja rukopisa, dok akademska zajednica ističe nužnost profesionalnog pristupa kulturnoj baštini.

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, institucija koja decenijama brine o Sarajevskoj Hagadi, izostavljen je iz nedavne promocije ovog neprocjenjivog rukopisa u Sjedinjenim Američkim Državama, što je izazvalo reakcije struke i akademske zajednice u Sarajevu. Promocija je održana tokom tradicionalne obredne večere povodom Pesaha, kojoj su prisustvovali američki kongresmeni i diplomate, ali bez direktnog učešća stručnjaka iz muzeja koji čuva Hagadu.

Ana Marić, vršilac dužnosti direktora Zemaljskog muzeja BiH, navela je u izjavi medijima da ova institucija nije bila ni obaviještena, ni konsultovana u vezi s događajem. “Mi ni u jednom trenutku nismo bili niti obaviješteni, niti informisani, niti upitani za bilo šta. Mislim da je u krajnju ruku neprimjereno da bilo kakvo predstavljanje, govorenje o Hagadi ili promocija Hagade bude organizovana mimo Zemaljskog muzeja BiH”, istakla je Marić.

S druge strane, iz Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine potvrđeno je da su odbili poziv na promociju zbog, kako navode, političkog karaktera događaja. Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, pojasnio je da smatra kako stručnjaci iz njegove zajednice nisu trebali držati predavanje u takvom kontekstu. “Sretna je okolnost što je ambasador Bosne i Hercegovine u Vašingtonu član naše zajednice, pa je Jevrejska zajednica bila predstavljena kroz ambasadora Alkalaja. Nije bilo potrebe da naši stručnjaci govore o onome što znaju o Hagadi”, naveo je Finci.

Akademska zajednica u Sarajevu smatra opravdanim nezadovoljstvo Zemaljskog muzeja, naglašavajući značaj stručnog i institucionalnog pristupa promociji kulturnih dobara. Profesor Asim Mujkić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu ocijenio je da je prisustvo kustosa i muzealaca trebalo biti neizostavno. “Ne samo u stručnom, akademskom, već i u elementarnom kulturnom smislu. Takvim događajima trebalo je povećati značaj prisustvom ljudi iz Zemaljskog muzeja”, naglasio je Mujkić.

Profesor Dino Abazović s istog fakulteta upozorio je da kulturni kapital Bosne i Hercegovine može imati međunarodni odjek samo ukoliko se njeguje i promoviše na ispravan način unutar lokalne zajednice. “Ako želimo da naš kulturni kapital rezonuje kao simbolički kapital i van granica zemlje, moramo ga najprije živjeti i cijeniti lokalno”, rekao je Abazović.

Sarajevska Hagada, iluminirani sefardski rukopis iz 14. stoljeća, odavno je priznato kulturno blago i nalazi se na UNESCO-vom Međunarodnom registru Pamćenja svijeta. Zaslužna za njenu očuvanost i međunarodnu afirmaciju je stručna ekipa Zemaljskog muzeja BiH, koji i dalje čeka trajno rješenje svog institucionalnog statusa i adekvatnu podršku državnih vlasti.

Ovaj slučaj ponovo je otvorio pitanja o odnosu vlasti prema akademskoj i muzejskoj zajednici, kao i o načinu prezentacije bosanskohercegovačke kulturne baštine na međunarodnoj sceni. Kustosi i stručnjaci apeluju na transparentniju i inkluzivniju komunikaciju, kako bi promocija nacionalnih vrijednosti bila profesionalna i u skladu s najboljom praksom zaštite kulturnog naslijeđa.