Konferencija o energetskoj tranziciji u Beogradu: Stručnjaci raspravljali o ulozi nuklearne energije u Srbiji

Paneli u Privrednoj komori Srbije istakli su važnost ulaganja i dugoročnog planiranja, dok je tema nuklearnih elektrana izazvala intenzivnu raspravu među učesnicima.

Stručnjaci iz oblasti energetike, predstavnici državnih institucija i energetskih kompanija okupili su se danas na konferenciji “EnergyUP: Snaga tranzicije” u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, kako bi raspravljali o budućnosti energetskog sektora i izazovima energetske tranzicije. Događaj, koji je organizovala kompanija iz oblasti medija, fokusirao se na potrebu za paralelnim jačanjem postojećih kapaciteta i ulaganjem u nove izvore energije, uz stabilan regulatorni okvir i dugoročno planiranje.

Centralno mjesto u diskusiji zauzele su dvije panel rasprave. Prvi panel, pod nazivom “Sigurnost snabdijevanja u vrijeme energetske tranzicije i rastuće tražnje”, moderirao je profesor Nikola Rajaković, predsjednik Saveza energetičara. On je naglasio da pitanje sigurnosti snabdijevanja postaje sve kompleksnije u svjetlu rastućih potreba i klimatskih ciljeva.

Posebnu pažnju izazvala je tema nuklearne energije. Dalibor Arbutina, predstavnik Javnog preduzeća za nuklearne objekte, istakao je da se percepcija nuklearne tehnologije značajno mijenja. “U javnosti se dugo raspravljalo o spremnosti Srbije na izgradnju nuklearnih elektrana, uz tri ključna argumenta protiv: prethodni incidenti, visoki troškovi i nedostatak stručnog kadra. Međutim, nakon moratorijuma, Srbija i dalje ima određenu bazu stručnjaka, a u slučaju odluke o izgradnji elektrane, period od 10 do 15 godina bio bi dovoljan za obuku novih kadrova”, naveo je Arbutina tokom panela.

Govoreći o pitanjima bezbjednosti, Arbutina je naglasio da su proizvođači nuklearne opreme danas znatno unaprijedili sigurnosne standarde u odnosu na prošlost. Također je istakao da postoje različiti modeli finansiranja izgradnje nuklearnih postrojenja, što može olakšati potencijalnu realizaciju ovakvih projekata u Srbiji.

U vezi sa zbrinjavanjem nuklearnog otpada, Arbutina je pojasnio da se u savremenim sistemima većina otpada adekvatno skladišti, dok se istrošeno gorivo u određenim slučajevima može ponovo koristiti kroz procese reprocesiranja. “Naš institut ima oko trideset inženjera koji se bave različitim aspektima nuklearnih tehnologija, što predstavlja dobru polaznu osnovu za eventualnu buduću gradnju nuklearnih kapaciteta”, dodao je Arbutina.

Ostali panelisti su naglasili da energetska tranzicija zahtijeva koordinaciju svih aktera – države, energetskih kompanija i stručne javnosti – kako bi se pravovremeno odgovorilo na izazove koje donose globalne promjene i klimatski ciljevi. Učesnici su zaključili da će uspjeh tranzicije zavisiti od sposobnosti da se planira dugoročno, uz stalna ulaganja i unapređenje regulatornog okvira.

Konferencija “EnergyUP: Snaga tranzicije” još jednom je potvrdila da je tema nuklearne energije aktuelna i da zahtijeva široku društvenu debatu, posebno u kontekstu evropskih klimatskih politika i rastuće potrošnje energije. Dalji razvoj događaja zavisit će od strateških odluka nadležnih institucija i spremnosti društva da prihvati nove tehnologije uz poštivanje najviših sigurnosnih standarda.