Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliku subotu kao dan tišine i posta

Velika subota, jedini dan u godini kada se posti na vodi, obilježava se 4. maja u crkvama širom Bosne i Hercegovine kao uvod u praznik Vaskrsenja

Pravoslavni vjernici u Bosni i Hercegovini danas obilježavaju Veliku subotu, drugi dan hrišćanske žalosti posvećen sahrani Isusa Hrista i njegovom boravku u grobu prije Vaskrsenja. Ovaj dan, prema vjerskoj tradiciji, karakterišu post na vodi, molitva i tišina, čime se vjernici pripremaju za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs.

Velika subota u hrišćanskom kalendaru ima posebno mjesto jer simbolizira kraj starog doba i početak novog kroz Hristovo Vaskrsenje. U pravoslavnim hramovima širom zemlje, na ovaj dan se služi liturgija Svetog Vasilija Velikog. Sveštenici do čitanja Apostola nose crne odežde, a zatim prelaze u bijele, što simbolizira prelazak iz žalosti u radost Vaskrsenja. Tokom liturgije posebno mjesto ima Plaštanica, platno kojim je tijelo Isusa Hrista bilo umotano nakon skidanja sa krsta. Ona se nosi tri puta oko hrama, a nakon toga polaže u simbolični grob.

Prema predanju, Isus je na Veliku subotu tijelom bio u grobu, a dušom sišao u podzemni svijet kako bi razrušio vrata pakla. Vjernici ovaj dan provode u molitvi, tišini i uzdržavanju, uz poseban naglasak na duhovnu pripremu. Na liturgiji se, za razliku od drugih dana, jevanđelje čita nad Hristovim grobom, podsjećajući na anđela koji je objavio ženama mironosicama vijest o Vaskrsenju.

Dr Aleksandar Petrović, profesor na Bogoslovskom fakultetu, pojašnjava značaj ovog dana: “Velika subota je dan sabranosti i nade, kada se vjernici prisjećaju kako je Hristos svojim silaskom u podzemni svijet otvorio put vaskrsenju i životu. Post na vodi na ovaj dan je izraz najveće poniznosti i pripreme za susret sa radošću Vaskrsa”.

Vjernici se podsjećaju i na događaje iz biblijske predaje, kada su prvosveštenici i fariseji zatražili od rimskog prokuratora Pontija Pilata da postavi stražu ispred Hristovog groba, bojeći se da će njegovi učenici odnijeti tijelo i proglasiti ga vaskrslim. Prema jevanđeljima, Pilat im je dozvolio stražu, a grob je bio zapečaćen kamenom.

U Jerusalimu, u hramu Groba Hristovog, svakogodišnje se na Veliku subotu dešava pojava Blagodatnog ognja, događaj kojem prisustvuju hiljade hodočasnika iz cijelog svijeta. Ovaj oganj simbolizira svjetlost Hristovog Vaskrsenja i prenosi se na svijeće vjernika koje potom nose u svoje domove i crkve.

Svečanom Vaskršnjom liturgijom, koja počinje u noći sa subote na nedjelju, završava se period žalosti i počinje najradosniji hrišćanski praznik. Vjernici se pozivaju da dan provedu u molitvi, miru i poštovanju tradicionalnih običaja, uz napomenu da izbjegavaju svaku vrstu zabave i radova koji nisu neophodni, kako bi ispoštovali duh praznika i tradiciju.