Cijena nafte porasla osam posto na 104,24 dolara zbog blokade iranskih luka

Američka sirova nafta dostigla najviši nivo u posljednjih mjesec dana, dok Brent skače sedam posto uslijed najave blokade Hormuškog moreuza

Cijene sirove nafte značajno su porasle u ranom trgovanju u nedjelju nakon što su Sjedinjene Američke Države najavile blokadu iranskih luka, što je izazvalo dodatnu neizvjesnost na globalnom energetskom tržištu. Cijena američke sirove nafte povećala se za osam posto i dostigla 104,24 dolara (oko 182,4 marke) po barelu, dok je Brent, međunarodni referentni standard, porastao sedam posto na 102,29 dolara (oko 179,0 maraka) po barelu.

Tokom rata u Iranu cijene Brenta su snažno oscilirale – od nivoa od oko 70 dolara po barelu prije izbijanja sukoba krajem februara, Brent je u pojedinim trenucima prelazio i 119 dolara. U petak, neposredno prije početka mirovnih pregovora, cijena Brenta za isporuku u junu pala je za 0,8 posto na 95,20 dolara (oko 166,6 maraka) po barelu.

Hormuški moreuz, koji Iran efektivno kontroliše, ostaje ključna pomorska ruta za globalni transport nafte. Prema procjenama, oko petine svjetske trgovine naftom svakodnevno prolazi kroz ovaj moreuz, a među najvećim izvoznicima su Saudijska Arabija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt i Iran.

Centralna komanda SAD najavila je da će blokada iranskih luka biti “provodena nepristrasno protiv brodova svih država” koji ulaze u ili isplovljavaju iz iranskih luka, kao i iz obalnih područja Irana, uključujući Perzijski i Omanski zaljev. Istovremeno, brodovima koji plove između neiranskih luka i dalje će biti dopušten prolaz kroz Hormuški moreuz.

Pomorski servisi za praćenje saobraćaja navode da je od početka primirja kroz moreuz prošlo više od 40 komercijalnih brodova, ali je promet i dalje ograničen. Claudio Galimberti, glavni ekonomist kompanije Rystad Energy, smatra da će blokada dodatno zategnuti tržište nafte. “To znači da će tržište nafte biti još zategnutije nego ranije. Ipak, mislim da je ovo pregovaračka taktika koja će na kraju dovesti do potpunog otvaranja Hormuza. Dakle, više bola sada, ali više koristi kasnije”, izjavio je Galimberti.

S druge strane, Džim Krane, saradnik za energetiku na Rice Universityju, upozorava da blokada može biti efikasna kao dugoročna strategija pritiska na iransku ekonomiju, ali da nije dobar potez u trenutku kada je svjetsko tržište nafte već pod velikim pritiskom. “Ako deficit na tržištu nafte još jednom poraste, to će nanijeti bol svakoj osobi na Zemlji koja zavisi od tržišnih cijena nafte”, istakao je Krane.

Ova kretanja cijena i dalje ostavljaju otvorenim pitanje stabilnosti globalne ponude nafte, dok tržište pažljivo prati razvoj događaja u regionu i potencijalne posljedice po svjetsku ekonomiju.